Mega-vijesti.info Uvjek uz vas
Upotreba začina i začinskog bilja u kuhanju i pripremanju hrane ima vrlo dugu povijest. Začini su se upotrebljavali kako bi se anulirao miris ne baš svježe hrane ili za popravljanje okusa ne baš ukusne hrane.Danas kada začini i začinsko bilje više nisu toliko skupi kao što su nekad bili i kada ih može priuštiti svako prosječno domaćinstvo, teško je uopšte zamisliti kuhanje bez njih. Jer, začini i začinsko bilje će svojom raznolikošću mirisa, okusa i boja oplemeniti svako jelo i učiniti ga posebnim.
Danas se začini koriste ne za prikrivanje loše hrane nego za pojačavanje njezina okusa i gastronomskog doživljaja i uživanja u hrani. Začini se dodaju većini slanih jela tokom kuhanja kako bi se obogatio okus ili jednostavno kao ukras gotovom jelu. Takođe i slatkim se jelima mogu dodavati začini i začinsko bilje poput metvice i matičnjaka.
Kada kupujete začine nastojte ih pomirisati. Što im je jači miris, to su svježiji. Začine pohranite u čvrsto zatvorenim posudicama na tamnom, suhom i hladnom mjestu. Cijele začine možete čuvati barem godinu dana, a mljevene oko 6 mjeseci.
Za sušeno začinsko bilje vrlo je važno dobro ga pohraniti, a to znači u tamne staklenke ili keramičke posudice s čvrsto prianjajućim poklopcima. Ako ga čuvate u svijetlim staklenkama držite ih u mračnom ormaru ili ladici jer svjetlo škodi sušenom bilju. Ako kupujete sušeno začinsko bilje, kupujte ga u trgovinama koje imaju velik promet jer ćete jedino tako biti sigurni da ne stoji predugo na policama
Svježe začinsko bilje može se zamijeniti sušenim, no kako sušeno ima intenzivniji miris vodite računa o tome i upotrijebite ga u manjoj količini nego svježe.
Začinsko bilje vrlo lako i jednostavno možete konzervirati i sami sušenjem ili zamrzavanjem. Najbolje se suše lovor, mažuran, origano, metvica, ruzmarin i majčina dušica. Grančice začinskog bilja rasporedite na pladanj ili rešetku, pokrijte gazom i ostavite na toplom prozračnom mjestu oko 24 sata. Kada se osuši, otkinite lišće i grančice sa stabljika, po potrebi ih izmrvite i pohranite u male staklenke koje treba dobro zatvoriti.
Za zamrzavanje je najpogodnije bilje poput peršuna, bosiljka, kopra, komorača i krasuljice. Dovoljno je bilje oprati i pospremiti u plastičnim vrećicama u zamrzivač, ili ga nasjeckati i pospremiti u male staklenke. Zamrzavanje se općenito smatra boljim načinom konzerviranja nego sušenje jer mirisi ostaju intenzivniji.
Začinjena hrana ne znači isto što i ljuta hrana, začinima se postižu i razni drugi učinci. Budući da začinima treba vremena kako bi oslobodili svoj okus i miris, uglavnom se dodaju na početku kuhanja. Velike začine poput štapića cimeta ili klinčića trebalo bi prije posluživanja ukloniti.
Kako bi se lakše snašli u cijeloj ‘šumi’ začina, dobro je znati da postoje:
Ljuti začini– koji stimuliraju nepce i pojačavaju čak potiču znojenje. Najpoznatiji su čili, prah čili, kajenska paprika, feferoni, mljevena paprika te biber. Kada kuhate sa ovakvom vrstom začina pazite da rukama ne dirate oči jer bol i pečenje nakon toga su grozni.
Mirisni začini – koji slanim i slatkim jelima daju jak slatkast miris. Najpoznatiji su: piment, kardamon, klinčić, borovica, muškatni oraščić.
Začini koji dodaju boju – koji služe za bojanje jela. To je prvenstveno šafran, koji je najskuplji začin na svijetu ali tek malen prstohvat može jelu dati prekrasnu žutu boju ili kurkuma koja se najviše koristi u indijskim jelima.
