Mega-vijesti.info Uvjek uz vas
Neadekvatno konzumiranje voća i povrća godišnje u svijetu odgovorna je za više od dva miliona smrtnih slučajeva. Većina ovih slućajeva pripisuje se posljedicama kardiovaskularnih bolesti.
Kako navodi “Science Daily”, naučna studija pokazuje da je svaka sedma smrt od posljedica kardiovaskularnih bolesti povezana sa nekonzumiranjem dovoljne količine voća. A svaka dvanaesta je posljedica nekonzumiranja dovoljno povrća.
Istraživanjem se ustanovilo da slabije konzumiranje voća i povrća svake godine u svijetu dovodi i do 1,3 miliona smrtnih slučajeva od posljedica moždanog udara.
Naučnici napominju da su voće i povrće bogati vlaknima, kalijumom, magnezijumom, antioksidansima i fenolima-sastojcima koji regulišu krvni pritisak i holesterol. Dok bakteriološku floru u crijevima održavaju zdravom i raznolikom.
Osobe koje jedu više voća i povrća manje su podložne prekomjernoj gojaznosti, što smanjuje rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Istraživači su ustanovili da optimalan unos voća iznosi 300 grama dnevno, što je ekvivalent dvjema manjim jabukama. A optimalan unos povrća dnevno, uključujući i mahunarke, iznosi 400 grama.
Kako zaštititi svoje srce
Većina glavnih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti može se kontrolirati. Donosimo nekoliko savjeta o tome kako možete kontrolirati te čimbenike i zaštititi svoje srce:
- Jedite velike količine svježeg voća i povrća te raznovrsne cjelovite žitarice, nemasno meso, ribu, grašak, grah i leću kao i hranu s niskim udjelom zasićenih masnoća. Pripazite na unos prerađene hrane, koja često sadrži visok udio soli. Pokušajte izbjegavati konzumaciju alkohola, a ako pijete, pijte umjereno. Ne zaboravite piti mnogo vode tijekom dana!
2. Samo 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno može pomoći prevenirati srčani i moždani udar. Pokušajte učiniti tjelovježbu sastavnim dijelom svoga života: koristite stube umjesto dizala, siđite s autobusa nekoliko stanica prije odredišta i prošećite ostatak puta.
3. Tjelesna aktivnost je i izvrstan način za smanjenje stresa i kontrolu tjelesne težine, što su također dva čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti.
4. Održavanje primjerene tjelesne težine i ograničavanje unosa soli pomoći će u kontroli krvnog tlaka i smanjenju rizika od srčane bolesti i moždanog udara. Dobar način za praćenje zdrave težine je korištenje ITM-a (indeksa tjelesne mase), kojeg možete izračunati tako da podijelite svoju težinu u kilogramima sa svojom visinom na kvadrat. Zdrave odrasle osobe bi trebale održavati svoj indeks tjelesne mase u rasponu od 18,5 do 24,9 kg/m.
5. Prestanete li pušiti, Vaš će se rizik za razvoj koronarne srčane bolesti prepoloviti unutar prve godine, te se s vremenom vratiti na normalnu razinu. Izbjegavajte prostorije pune duhanskog dima: pasivna izloženost duhanskom dimu (engl. second-hand smoke) značajno povećava rizik od srčanog udara.
6. Redovito mjerite krvni tlak, razinu kolesterola i glukoze u krvi. Visok krvni tlak vodeći je rizični čimbenik za moždani udar i značajni čimbenik rizika za oko polovicu svih srčanih bolesti. Visoke razine kolesterola i glukoze u krvi također dovode do povećanog rizika.
