Mega-vijesti.info Uvjek uz vas
U ljudskoj ishrani korijen mrkve više se koristi tek od srednjeg vijeka, iako su je germanski narodi uzgajali prije no što su upoznali starorimsku kulturu. Upravo se Evropa smatra pradomovinom mrkve, gdje ona i danas obilno raste kao divlja biljka. Uzgojem i ukrštavanjem dobivena je vremenom biljka veoma izdašnog i sočnog korijena, narančaste boje, koji u čovjekovoj ishrani zauzima važno mjesto a to je mrkva kao lijek.
Narančastu boju mrkvi daje karotin, kojeg ni u jednom drugom povrću nema u tolikoj mjeri. To je supstanca iz koje nastaje veoma važan vitamin A. Što je boja korijena izrazitije narančasta, to je sadržaj karotina veći. Mrkva kao lijek koristi se u razne svrhe…
Mrkva i vitamini
Za podizanje tonusa i jačanje potencije odličan je sok od šargarepe sa pravim, prirodnim pčelinjim medom. Ovaj eliksir se uvijek pravi neposredno pred upotrebu, u razmjeri 1:1, a uzima se po dvije supene kašike četiri puta na dan.
Usprkos potvrđenoj ljekovitosti šargarepe, njena pretjerana upotreba nije preporučljiva. Opisani su čak i slučajevi trovanja prevelikim dozama koje su pacijenti sami sebi prepisali (na primjer, nekoliko litara soka na dan). Treba također, biti vrlo obazriv sa primjenom šargarepe kod akutne faze čira na želucu i kod enterita.
Od osnovnih hranljivih sastojaka mrkva sadrži najviše ugljenih hidrata (8-9 %) od kojih i potiče njena velika energetska vrijednost. 100 grama mrkve ima 176 kJ ili 42 kcal. Uz to bogata je mineralnim sastojcima: kalijem, kalcijem, jodom, cinkom, kobaltom itd., kao i pektinima (oko 11 mg%) i eteričnim uljima pa se posebno preporučuje djeci jer postiče tjelesni razvoj, jača kosti i povećava otpornost prema infekcijama, mladima, rekonvalescentima, trudnicama i starijim osobama. Njena najveća prednost nad drugim povrćem je u tome što je kuhana ili pirjana lako probavljiva pa je mogu uzimati osobe s poremećenim varenjem, katarom želuca i crijeva, čirom na želucu, a povećava i broj crvenih krvnih zrnaca.
Mrkva i zdravlje
Sirovu mrkvu bi trebalo uzimati samo u obliku soka jer je on lakše probavljiv. Hranljivi i ljekoviti sastojci u soku od mrkve su još jače koncentrisani. Mnogi autori preporučuju tzv. proljetnu kuru sa sokom od mrkve koja ima svrhu da oslobodi organizam od otrova nagomilanih obilnom i jakom zimskom hranom. Tri nedjelje uzima se po 100 grama soka dnevno.
Naše domaćice nisu navikle da koriste zeleno lišće mrkve, već ga kao potpuno beskorisno bacaju. Ono se doduše, ne može jesti sirovo kao peršunovo, ali nasjeckano i kuhano, odnosno pirjano s korijenom mrkve ili nekim drugim povrćem, vrijedna je namirnica, a neki autori tvrde da u lišću mrkve ima čak više mineralnih soli nego u korijenu. Dakle, ne bacajte mrkvino lišće!
Jeste li znali?
Zbog sadržaja karotenoida, prirodnih antioksidansa, mrkva pomaže u zaštiti od tumorskih i kardiovaskularnih bolesti, a djeluje stimulativno na imunološki sustav. Beta-karoten se u crijevima enzimskom razgradnjom pretvara u retinol (vitamin A), koji čuva integritet kože i sluznice, sprječava noćno sljepilo, potiče zacjeljivanje rana, liječi akne… Beta-karoten (koji se najbolje apsorbira iz ribane svježe mrvke) štiti kožu od oksidacijskih oštećenja tijekom izlaganja suncu, sprječava reakcije fotoosjetljivosti i ubrzava tamnjenje. Sok mrkve smanjuje vjetrove i nadutost te pretjerano lučenje želučane kiseline. Mrkva djeluje blago diuretički te stimulira rad jetre, a vlakna iz mrkve smanjuju razinu kolesterola u krvi.
Liječi crijevne i želučane bolesti
Mrkva je jedan od najboljih lijekova i za sprečavanje i za zaustavljanje procesa truljenja u crijevima. Kod katara želuca i crijeva mrkva brzo uspostavlja normalno funkcioniranje, čak i kod najosjetljivijih slučajeva. Primjerice, kod oboljenja želuca i crijeva dojenčadi i male djece, u dječjim klinikama mrkvom su se postizali najbolji rezultati. Izriba se 500 g oguljene mrkve i gusto ukuha s 200 g vode, a dobivena kaša procijedi se i pomiješa s litrom guste mesne (goveđe) juhe. To je vrlo lako probavljiva hrana koja se daje osobama s crijevnim ili želučanim bolestima.
Sok mrkve apsorbira prekomjernu želučanu kiselinu i brzo uklanja žgaravicu. Dva i pol decilitra soka mrkve otklanjaju žgaravicu bez štetnih posljedica i mnogo su djelotvorniji od sode bikarbone. Malo je poznato da sirova mrkva brzo uklanja crijevne gliste; u tu se svrhu nekoliko dana jedu dvije do tri sirove mrkve.
Za djecu i starije
Ako dojenče ne napreduje hranjeno mlijekom, daje mu se umjesto mlijeka kaša od mrkve. Tako se potiče tjelesni razvoj, djeca dobivaju svjež izgled, povećava im se tjelesna težina, a iznad svega, znatno se pojačava otpornost na infektivne bolesti.
Jedan od najboljih napitaka za starije je sok od mrkve s mlijekom u omjeru pola-pola, pola šalice mlijeka na pola šalice soka mrkve. Pije se u manjim gutljajima. Napitak je to koji osvježava, jača pamćenje i veoma je lako probavljiv.
Ako želite da održavate život zdravim pogledajte na Ovom linku još mnogobrojne savjete…
