Znamo koliko su gljive dragocjene za ljudsko zdravlje, ali nova studija pokazuje da mogu da imaju i veoma važnu ulogu u očuvanju kognitivnih funkcija kod starijih osoba.
Gljive su mnogima omiljeni jesenski plod, a osim što uživamo u njihovom okusu u raznim receptima, poznate su i njihove zdravstvene dobrobiti.
Istraživači sa Univerziteta u Singapuru zaključili su da ljudi koji tokom života jedu gljive više od dva puta sedmično (najmanje 300 grama), imaju za 50 odsto manji rizik od nastajanja blagih kognitivnih oštećenja u trećem dobu.
Stručnjaci pretpostavljaju da je razlog za to jedinstveni antioksidans ergotionein, sa jakim protivupalnim dejstvom, koji se nalazi u svakoj vrsti gljiva.
Čuvaju zdravlje mozga
Dobro je poznato da su gljive prebogate vrijednim hranjivim sastojcima, no čini se da bi mogle biti vrlo korisne za sprječavanje pada kognitivnih funkcija u starijoj dobi.
Pokazalo je to istraživanje koje je provedeno na Univerzitetu u Singapuru. Naučnici su utvrdili da stariji ljudi koji su tokom života jeli više od dvije standardne porcije gljiva dvije sedmice. Dakle više od 300 grama, imali za 50 posto manje rizik od blagih kognitivnih oštećenja.
Održavaju mladolik izgled
Antioksidansi ergotionein i glutation imaju svoju funkciju i u očuvanju vanjskog izgleda. Naime, kad se oni nađu kombinirani u nekoj namirnici, pojačava se njihova učinkovitost. Štite organizam ne samo od bolesti nego i od utjecaja psihološkog stresa, koji utječe na izgled odnosno na stvaranje bora. Zato uvrštavanje gljiva na jelovnik može biti jeftiniji način očuvanja mladolikog izgleda.
Jačaju kosti
Oznaka UVB na pakiranju gljiva ukazuje na to da su gljive tokom svog rasta bile izložene sunčevoj svjetlosti, što nije uvijek slučaj, te su time spoj nazvan ergosterol pretvorile u vitamin D, koji je neophodan ne samo za kožu nego i za zdravlje cijelog koštanog sistema.
Posebno ih je važno uvrstiti u jelovnik ako inače ne jedete ili ne smijete jesti namirnice koje obiluju kalcijem poput mlijeka i mliječnih proizvoda zbog intolerancije na laktozu, kao i ako vam je dijagnosticiran manjak vitamina D.
ovoljno utječu na zdravlje srca
Gljive se često poslužuju kao dodatak glavnim jelima i u toj kombinaciji cijelo jelo ima bolji okus, čak i bez potrebe za soljenjem, Naime, gljive sadrže glutamatne ribonukleotide koji im daju taj kiselkaso-slankasti okus. Jedna šaka gljiva sadrži svega 5 grama soli, vrlo malo masti i 25 kalorija te se tako ne opterećuje srce.
Opskrbljuju energijom
S obzirom na to da gljive obiluju vitaminima grupe B, i to riboflavinom, folnom kiselinom, tiaminom, pantotenskom kiselinom i niacionom, pomažu u preradi drugih namirnica koje unosimo u svoj organizam. To znači da uz njihovu pomoć tijelo lakše i brže apsorbira energiju koju dobivamo od sve hrane koju jedemo te proizvodi crvene krvne stanice koje tijelom prenose molekule kisika.
Ako nemate naviku da jedete gljive, vreme je da počnete da ih redovno konzumirate.
Kalorijska tablica gljiva
Proizvod | Količina | Energetska vrijednost (kcal) | Proteini (g) | Masti (g) | Ugljikohidrati (g) |
---|---|---|---|---|---|
Grmice | 100 g | 17 | 2,2 | 1,2 | 0,5 |
Osinac | 100 g | 9 | 2,4 | 0,7 | 0,5 |
Šampinjoni | 100 g | 15 | 2,1 | 0,5 | 0,5 |
Lisičarka | 100 g | 20 | 1,6 | 1,1 | 1,5 |
Dolmati | 100 g | 15 | 1,7 | 0,7 | 1,5 |
Sušeni vrganji | 100 g | 211 | 27,6 | 6,8 | 10,0 |
Turčin, sušeni | 100 g | 32 | 2,3 | 0,9 | 3,7 |
Turčin, svježi | 100 g | 231 | 23,5 | 9,2 | 14,3 |
Grabov djed, svježi | 100 g | 31 | 3,3 | 0,5 | 3,4 |
Barska mliječnica | 100 g | 16 | 1,8 | 0,5 | 0,8 |
Vrganji, svježi | 100 g | 25 | 3,2 | 0,7 | 1,6 |
Zlatača, sušena | 100 g | 239 | 35,4 | 5,4 | 12,9 |